Novi prioriteti hrvatske vanjske politike kad je riječ o ljudskim pravima bazirani su na zaštiti prava vjernika i pravu na vjeroispovijest te na zaštiti obitelji. Hrvatska će posebnu pozornost posvetiti promicanju i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na braku definiranom kao zajednici žene i muškarca, koji je i „prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva“. Pojmu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava nedostaje konsenzualna definicija na međunarodnoj razini pa i unutar Europske unije. „U tom slučaju Hrvatska tumači taj pojam tako da on ne uključuje pobačaj“. Hrvatska zadržava pravo promovirati navedene stavove u svim multilateralnim forumima u kojima sudjeluje – konstatacije su to iz hrvatskih primjedbi na Nacrt zaključaka Vijeća za vanjske poslove o prioritetima EU u UN-ovim tijelima za ljudska prava u 2017. godini. Sadržaj dokumenta 24. veljače objavio je Novi list u svom tiskanom izdanju.
Riječ je o dokumentu koji je datiran s 22. veljače, a zanimljivo je primijetiti kako su primjedbe na zaključke Vijeća stigle simultano samo od Hrvatske, Mađarske i Poljske. Pozicija Hrvatske od jeseni ima posebnu težinu s obzirom da smo postali članicom Vijeća za ljudska prava UN-a, podupirući – dok smo se borili za članstvo u tom Vijeću – sasvim neke druge vrijednosti što je očito i s neažuriranih stranica Ministarstva vanjskih poslova.
To je volja birača
Citirani dokument podudara se s tezama koje zastupa naš ministar vanjskih poslova i glavni koordinator Vlade za pitanja ljudskih prava Davor Ivo Stier. O nužnosti promicanja vjere i pogubnosti sekularizma, narodnom uplivu u institucije, a imajući u vidu da su velika većina naroda katolici, te o Stierovom shvaćanju ljudskih prava, uključujući i pravo žena na izbor, detaljnije se možete informirati iz opsežnog intervjua kojeg je nedavno dao za portal Bitno. U tom intervjuu Stier potvrđuje i kako je imenovanje Ladislava Ilčića za njegovog posebnog savjetnika za ljudska prava potpuno usklađeno s novom hrvatskom državnom politikom, o čemu je Faktograf već pisao
Na pitanje Novog lista kada je došlo do zaokreta u politici zaštite ljudskih prava, Ministarstvo vanjskih poslova ponudilo je zanimljiv odgovor. „Nadogradnja hrvatske vanjske politike dogodila se 11. rujna 2016. godine kada su hrvatski birači na parlamentarnim izborima izabrali političku opciju koja polazi od demokršćanskih i narodnjačkih političkih vrijednosti“, ustvrdili su.
Taj odgovor, međutim, ne odgovara stvarnosti. Kada je riječ o pobačaju, treba podsjetiti kako se u predizbornoj kampanji nitko od vodećih ljudi HDZ-a nije usudio javno izjasniti za zabranu pobačaja, uključujući i samog Stiera, i to nije bila platforma na kojoj je HDZ dobio izbore. U Hrvatskoj postoje stranke koje na takvoj politici baziraju svoj program (HRAST), ali one nisu nikad uspjele same osvojiti značajan broj glasova.
Plenković u predizbornoj kampanji govorio drukčije
Kao dokaz da to nije ono što su građanima najavljivali spomenut ćemo najprije Stiera. U predizbornom sučeljavanju na N1 televiziji on je, upitan o pobačaju, rekao kako se on ne bi fokusirao na zabranu pobačaja, već da težište treba staviti na edukaciju.
Slično je prije izbora isticao i premijer Andrej Plenković. U zadnjem predizbornom sučeljavanju Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, Plenković je ustvrdio: „Naš stav je da život počinje začećem, ali zabranjivati pobačaj nije u duhu hrvatskih zakona. Treba ženama koje se nađu u toj situaciji pružiti pomoć. Pobačaj je veliko zlo koje treba izbjeći. Treba maksimalno izbjeći situacije u kojima dolazi do pobačaja“. Na Milanovićevu konstataciju kako mu je drago čuti da je to Plenkovićev stav jer, kazao je, u HDZ-u ima i onih koji su za zabranu pobačaja, Plenković je Milanoviću odgovorio da se na to ne obazire „jer je ovo stav HDZ-a“.
I nakon izbora, u listopadu prošle godine, Večernji list je od HDZ-a dobio sljedeći stav o pobačaju: „Pobačaj na zahtjev ne treba zabraniti jer se ova nepoželjna pojava ne može smanjiti zabranom, nego edukacijom. Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. potrebno je osuvremeniti i regulirati pravne praznine u vezi s pobačajem koje trenutačno postoje, poput osiguravanja psihološke potpore ženi, zabrane pobačaja u svrhu odabira spola i prava na priziv savjesti“.
Naznake takvog zaokreta u politici ljudskih prava ne vide se niti iz programa Vlade Andreja Plenkovića u kojem se naglašava značaj obitelji i obiteljskih vrijednosti te se naglasak stavlja na demografsku politiku, ali uz najavu mjera za podizanje životnog standarda i poboljšanja uvjeta za roditeljstvo, a ne zabrane pobačaja.
Zanimljivo je, uz sve, dodati i kako su viđeniji članovi HDZ-a stalno javno isticali nužnost edukacije, dok se istovremeno udruge poput U ime obitelji, Vigilare i Grozd, koje imaju utjecaj na novu postavu Vlade, protive zdravstvenom odgoju, a nedavno je nova Koordinacija za ljudska prava na čelu koje je Stier odbacila Nacionalnu strategiju za borbu protiv diskriminacije, uglavnom zbog neslaganja s odredbama koje se tiču zaštite LGTB osoba, ali i zbog primjedbi na obrazovni program, dovodeći u pitanje i sredstva iz europskih fondova.
Nije, također, istina da pobjeda demokršćana na izborima podrazumijeva i ovakav zaokret u politici. Većina vlada u članicama Europske unije je demokršćanska pa je ipak Hrvatska oko ljudskih prava suradnike našla samo u Mađarskoj i Poljskoj, zemljama koje su na putu ka neliberalnoj demokraciji i pod prismotrom EU zbog kršenja vladavine prava.
Europskom unijom trenutačno predsjeda Malta, koja je jedna od najkonzervativnijih članica kada su u pitanju reproduktivna prava, ali u posljednjim godinama inzistira na popravljanju položaja LGBT osoba. Malteška laburistička vlada je pitanje rodne ravnopravnosti i slobode seksualne orijentacije stavila među prioritete svog predsjedanja Europskom unijom.
Europa protiv nove američke administracije
Prema našim neslužbenim informacijama, europski diplomati prilično su šokirani zaokretom u politici ljudskih prava koje je počela prakticirati hrvatska diplomacija. Novu priliku za svrstavanje u desničarski kutak mogla bi pružiti inicijativa „She Decides“ (Ona odlučuje) koju je kao odgovor na poteze Trumpove administracije pokrenula Nizozemska, da bi joj se uskoro priključile i Belgija, Švedska, Danska, Luxembourg, Finska, Kanada i Cape Verde.
Novi američki predsjednik, podsjetimo, u siječnju je kao jedan od svojih prvih poteza aktivirao Mexico City Policy (global gag rule), odnosno suspendirao američku pomoć od oko 600 milijuna godišnje za zdravstvene programe kojeg su koristili milijuni žena u slabo razvijenim dijelovima svijeta, uskraćujući tako sredstva za programe planiranja obitelji. Pozivajući na popunjavanje financijske praznine, nizozemska ministrica za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju Lilianne Plomen koja je pokrenula cijelu inicijativu ustvrdila je: „Ne možemo iznevjeriti te žene i djevojke. One moraju imati pravo odlučiti žele li imati djecu, kada žele imati djecu i s kime žele imati djecu“.
Nizozemska je osigurala početnih 10 milijuna dolara, a s istim su joj se sumama priključile i Belgija i Norveška.
U Bruxellesu će se 2. ožujka održati konferencija na koju je pozvano 50 država, uključujući i Hrvatsku. Konferenciji će prisustvovati i Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj koji je 1.veljače objavio vrlo snažno priopćenje u prilog razvojnoj pomoći za planiranje obitelji u kojem se navodi kako će Europska komisija nastaviti igrati vodeću ulogu kad je riječ o osiguranju pristupa zdravstvenim uslugama i uslugama planiranja obitelji za žene jer je „rodna ravnopravnost globalni prioritet kojeg aktivno podržava i Europska komisija“. Širom svijeta oko 225 milijuna žena ima potrebu za modernom kontracepcijom. Više od 300 tisuća žena svake godine umre tijekom trudnoće ili rađanja, 99 posto od njih u zemljama u razvoju. Stoga je ključno osiguranje pristupa zdravstvenim uslugama, uključujući usluge planiranja obitelji, obrazovanje i kontracepciju, navodi se u priopćenju.
Hrvatska neće protiv Trumpa
Paralelno, građanska inicijativa „One of us“ koja se bori protiv medicinsko potpomognute oplodnje i pobačaja pokrenula je peticiju protiv inicijative „She Decides“. Riječ je o koaliciji ultrakonzervativnih pokreta širom Europe s vezama do hrvatske U ime obitelji.
Na upit Faktografa hoće li se Hrvatska odazvati konferenciji u Bruxellesu, odnosno kakav je stav Hrvatske o fondu „She Decides“ iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova su nam poslali sljedeći odgovor:
„Nastavno na vaš upit, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova smatra da EU mora svoje odluke o razvojnoj pomoći donijeti autonomno, a ne kao odgovor na politiku SAD-a. Hrvatska se zalaže za daljnji razvoj partnerskih odnosa EU i SAD-a“.
Decidirani odgovor hoćemo li se odazvati konferenciji nismo dobili, međutim, iz ove bi se poruke moglo iščitati da Hrvatska ne želi odgovarati na ovaj Trumpov potez, odnosno da se s njime vjerojatno i slaže.
I planiranje obitelji i U ime obitelji
Prije dolaska na ministarsku dužnost Davor Ivo Stier bio je na čelu Odbora za razvoj Europskog parlamenta, dakle upravo odbora u čijoj je domeni ovakva pomoć i za svoje je djelovanje bio hvaljen među europskim diplomatima. Stier je bio izvjestitelj i u vrlo progresivnom Izvještaju o razvojnom okviru nakon 2015. u kojem se naglašava potreba za rodnom ravnopravnošću, postavljaju ambiciozni ciljevi vezani za položaj žena i djevojaka, uključujući njihova seksualna i reproduktivna prava, naglašava potreba univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama, uključujući i planiranje obitelji te osuđuju restrikcije humanitarne pomoći koje se nameću vezano uz provođenje sigurnih pobačaja. Istovremeno, Stier je u Europski parlament pozvao i ugostio Željku Markić u vrijeme referenduma o braku U ime obitelji.
Zamoljeni za komentar novog pristupa u europskim institucijama, premijer Andrej Plenković i eurozastupnica Dubravka Šuica dodatno su potvrdili da je u Hrvatskoj zaista došlo do zaokreta u shvaćanju ljudskih prava. (N1). Premijer Plenković kaže da ne razumije u čemu je drama, a Šuica je potvrdila stav protiv pobačaja.