Programer Filip Rodik za ‘Novosti’ je analizirao sve poruke s ustaškim pozdravom koje su čitatelji niza desničarskih medija, od Večernjaka do Naroda.hr, napisali na njihovim Facebook profilima. Na njima u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka ‘Za dom spremni’, koje je ostavilo više od deset tisuća građana. Policija je kaznila samo petero njih
Na Facebook profilima 12 ponajvećih desničarskih platformi i nekoliko stranaka u Hrvatskoj u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka koje sadrže fašistički i zakonom kažnjiv pozdrav ‘Za dom spremni’. Više od deset tisuća građana ostavilo je najmanje jednu poruku s ustaškom krilaticom, a 25 tisuća ljudi lajkalo je takve sadržaje 78 tisuća puta. ZDS je pritom u najmanje 90 posto slučajeva korišten kao afirmativni uzvik, bilo da ga korisnici opravdavaju i veličaju kao ‘starohrvatski pozdrav’ ili legitimni ‘ustaški uzvik’, najčešće ga garnirajući govorom mržnje i pozivima na likvidiranje omraženih javnih osoba lijevo-liberalnih političkih stavova.
Ti statistički podaci manji su dio rezultata analize programera Filipa Rodika, koji je na jednom mjestu prikupio sve Facebook poruke što su ih u posljednjih pet godina – od 2012. do početka 2017. – čitatelji ispisivali na profilima portala Večernji.hr, Narod.hr, Kamenjar.info, Direktno.hr, Dnevno.hr, Sloboda.hr, Priznajem, Hrvat sam, Urbana Desnica, Projekt Velebit, Vigilare, ali i profilima Velimira Bujanca, Željka Glasnovića te stranačkih Facebook platformi HČSP-a, HSP-a AS i Mosta.
Iako Željka Markić krivnju za gašenje svojeg Facebook profila prebacuje na lažne prijave neistomišljenika, činjenica je da tamo stoji 600 komentara koji sadrže ustaški pozdrav, i to samo u 2016. godini – kaže Rodik
Od 4,5 milijuna poruka koje su objavili čitatelji, Rodik je filtrirao poruke koje sadrže ‘Za dom spremni’ i njegove varijacije, želeći utvrditi koliko su učestali određeni obrasci ponašanja kod komentatora analiziranih stranica i koliko su same stranice međusobno povezane.
– U procesu se pojavilo još stotinu drugih zanimljivih pitanja pa sam shvatio da bi najbolje bilo uključiti i druge ljude da prikupljene podatke koriste kao alat za vlastite analize. Ovakvi nam sustavi omogućavaju da bolje shvatimo kako koristimo društvene mreže kao pojedinci i kako ih za svoje ideje koriste stranke, političari, udruge, novinari i javne osobe općenito. Otvaraju teme poput kulturnog ponašanja na društvenim mrežama, učestalosti govora mržnje, percepcije privatnosti na internetu i važnosti otvorenih podataka – kaže Rodik, čiji nam podaci, osim što ukazuju na zastrašujuću količinu govora mržnje na nekoliko desničarskih Facebook profila, daju uvid i u društvene uzroke te posljedice porasta ovakvih trendova.
Od 1,7 tisuća jedinstvenih korisnika koji su 2014. najmanje jednom napisali ZDS, 2015. brojka se popela na 3,4 tisuće, doživjevši vrhunac 2016., kad je na spomenutim profilima ZDS ispisalo najmanje 4,7 tisuća posjetitelja. Samih poruka bilo je, dakako, znatno više, jer su ih neki pojedinci stavljali i više od 200 puta. Profil Priznajem, Hrvat sam u posljednjih pet godina imao je oko devet tisuća ZDS poruka, Dnevno.hr oko šest tisuća, Večernji.hr oko pet tisuća, Direktno.hr oko tri tisuće, baš kao i profil Velimira Bujanca. Kamenjar je prikupio oko dvije i pol tisuće, a Narod.hr oko 900. Kod svih navedenih portala najveća aktivnost po pitanju ZDS-a zabilježena je u posljednje dvije godine.
Zahvaljujući mogućnosti uvida u svaki pojedinačni post koji je sadržavao ovaj uzvik, ali i vijesti na koje su čitatelji pojačano reagirali, moguće je i rekonstruirati koji su konkretni događaji uzrokovali povećanu fašizaciju javnog prostora, barem u kontekstu ZDS-a. Umjesto standardnih ustaško-nogometnih tema, obljetnica Oluje i koncerata Marka Perkovića Thompsona, koji su do konca 2014. poticali najintenzivnije upražnjavanje ZDS-a tri dana uoči, tijekom i nakon događaja, čitatelji su od 2015. godine proširili reprodukciju ovog uzvika na niz drugih dnevnopolitičkih sadržaja.
Takav trend su nedvojbeno uzrokovale i izjave te postupci političke srednje struje, prvenstveno HDZ-a i tadašnjih desničarskih satelita. Sredinom 2015., u vrijeme predizbornih aktivnosti, zajedno s prosvjednim aktivnostima šatoraških veterana, pojačan je nacionalistički diskurs Tomislava Karamarka, koji je oko sebe postrojio strančice filoustaške prošlosti. Paralelno s time, 2015. obilježit će rast desne medijske scene na internetu, koju je dotad gotovo monopolistički držao Dnevno.hr Michaela Ljubasa. Portalima poput Direktno.hr-a, osnovanima za potrebe dizanja rejtinga Karamarkovog HDZ-a, ili fašističkim platformama kao što je Priznajem, Hrvat sam, skočila je čitanost prvenstveno zahvaljujući šovenskim potjernicama protiv liberalne opozicije, kojima su čitatelji, pa tako i oni ustaške provenijencije, na Facebook profilima davali jugočetničke atribute, otvoreno pritom veličajući Karamarkovu politiku.
Korelacija između izjava kakve je davao Tomislav Karamarko i velikog broja čitatelja koji su na njihovim Facebook profilima komentirali nabrijane vijesti o antihrvatima, Srbima, povratku tuđmanizma i vrijednostima Domovinskog rata, pritom je više nego očigledna: gotovo svaki post koji je dva mjeseca uoči izbora sadržavao ZDS bio je reakcija na takav narativ HDZ-ovih i pravaških prvoboraca.
Događaji i napisi na teme Hasanbegovićeve ustaške prošlosti, veteranskog prosvjeda protiv Agencije za elektroničke medije, rasprave o povijesti, navijački izgredi, bojkot službene komemoracije u Jasenovcu od strane židovske i srpske zajednice, potaknuli su od početka 2016. ponajveće količine upotrebe ustaškog uzvika.
Dodatna zanimljivost je u tome da je od samih događaja internetskim trolovima veći poticaj za ustašluk bila dvosmislena reakcija desničarskih političara na te događaje. Kad je primjerice Milorad Pupovac u veljači 2016. u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović upozorio na povećanje antisrpske histerije, na profilima portala Direktno.hr i Dnevno.hr drastično se povećao i broj ZDS poruka, pored više desetaka otvorenih prijetnji smrću, baš kao i nakon odgovora predsjednice i Milijana Brkića koji je Pupovcu poručio da se odseli iz Hrvatske.
Takav trend obilježava i sve druge teme u kojima su tadašnji nacionalisti iz vladajuće koalicije odbijali nedvosmisleno osuditi nasrtaj na manjine ili vidljivije oblike šovinizma. Nakon što je predsjednica Grabar-Kitarović u travnju 2016. ustvrdila da ‘nije čula’ jasne ustaške uzvike na utakmici nogometne reprezentacije, samo na Večernjakovom profilu ostavljeno je 20-ak takvih ‘starohrvatskih pozdrava’ i niz pohvala na račun njezinog dotadašnjeg rada. Dan uoči prošlogodišnje proslave Oluje, jednog od rijetkih događaja koji redovno i bez nekog konkretnog ekscesa, poput filoustaških postrojavanja HOS-ovih veterana, generira ‘Za dom spremni’, Nikola Grmoja izjavio je, baš kao i Ivan Vilibor Sinčić nekoliko mjeseci ranije, da za njega ovaj pozdrav nije isto što i ‘Sieg Heil’. Filoustaški čitatelji Večernjeg i drugih spomenutih portala složili su se s njim, obilato reproducirajući ovaj pozdrav. Nekoliko mjeseci nakon toga, Grmoja će opet potaknuti omasovljeno ispisivanje ZDS-a i brojne pohvale fašista na profilu Velimira Bujanca povodom snimke u kojoj s članom HSP-a u Metkoviću izgovara ‘Za dom spremni’.
U isto vrijeme stara teorija da političko nečinjenje i povlađivanje nacionalistima rezultira njihovim neometanim rastom ponajviše je potvrđena u početnim mjesecima Plenkovićeve administracije. Samo jedan događaj je, naime, nadmašio gotovo sve ostale po pitanju iznesenih statistika. Riječ je o ZDS-u na ploči u Jasenovcu.
Plenkovićevu izjavu o ‘delikatnosti’ uzvika ‘Za dom spremni’ i njegovo prebacivanje odgovornosti na ‘stručnjake’ fašistički mulj na mrežama preusmjerio je u još masovniju raspravu o pozitivnim stranama ustaškog pozdrava
Plenkovićevu izjavu o ‘delikatnosti’ ustaškog uzvika i njegovo prebacivanje odgovornosti na ‘stručnjake’ fašistički mulj na mrežama preusmjerio je u još masovniju raspravu o pozitivnim stranama ZDS-a, dok su svi koji su zatražili micanje ovakve ploče u javnosti – od liberalne oporbe, povjesničara, do predstavnika civilnih udruga ili židovske i srpske manjine – na svim analiziranim profilima potpuno neometano proglašavani četnicima koje treba likvidirati, na sve zamislive načine. Verbalno proklinjanje, pozivi na ubojstva, šovinizam, seksizam, fašizam i inače su najčešći dio diskursa čitatelja koji rado ističu ovaj ustaški uzvik.
I dok se poprilično precizno može utvrditi povezanost između porasta verbalnog fašizma, političkih izjava ili određenih događaja, u slučaju Zlatka Hasanbegovića stvar je nešto drugačija: sama njegova pojava magnet je za fašiste više negoli neki konkretni potezi. Iako Hasanbegović od početka demantira svoju filofašističku prošlost ili sadašnjost, bilo koja vijest o njemu – njegova smjena i imenovanje Nine Obuljen Koržinek, unutarstranačke tenzije uoči zadnjih izbora, promišljanja o Trgu maršala Tita, ideološki motivirano uništavanje neprofitnih medija ili ustaška kapa na glavi – u pravilu sadrži komentare koji imaju više od deset ZDS poruka, uz prigodne nacističke fantazmagorije njegovih obožavatelja.
U njegovu Facebook promociju, sada je i to jasno, najviše ulaže Velimir Bujanec na svom izrazito posjećenom profilu, ujedno jednom od najtoksičnijih u Hrvatskoj, gdje je politički uvjetovano širenje ovakvog sadržaja simbolički zaključio ‘fotografijom godine’ na kojoj su osobe što su, statistički gledano, izazvale najviše ZDS-ova minule godine: Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Marko Perković Thompson, general Željko Glasnović i sam Bujanec. Ovu prigodnu čestitku istomišljenici su odzdravili sa 20 ZDS-ova.
Riječ je o profilu koji, poput platformi Priznajem, Hrvat sam ili Sloboda.hr, otvoreno potiče fašizam, prijezir prema manjinama i korištenje ZDS-a. Druga analizirana kategorija su profili medija poput Direktno.hr-a ili Narod.hr-a, koji nerijetko ‘objektivno’ prenose informacije na Facebook i onda puštaju čitatelje da se bez gotovo ikakvog ograničenja iživljavaju nad antihrvatskim elementima, uz neizostavni ZDS. U treću kategoriju spada Večernji.hr, portal desno orijentirane tiskovine, koji urednički izravno ne širi ekstremističke poruke, ali dopušta nesmetanu ekspanziju zabranjenog sadržaja i mržnje na svom profilu.
Vijest Večernjeg lista iz studenoga 2013. o uzviku Josipa Šimunića na Maksimiru i dalje drži rekord od 78 ZDS-ova. Štoviše, od 20 vijesti ispod kojih je najviše korišten ovaj uzvik, devet ih je objavljeno na profilu Večernjaka, gdje je ‘Za dom spremni’ ispisan 426 puta. Večernjakove vijesti pritom su pisane kao više-manje neutralne informacije o događaju koji se veže uz korištenje ustaškog pozdrava u javnom prostoru, dok su reakcije čitatelja u više od 90 posto slučajeva bile afirmativne prema ustaškom uzviku.
No Večernji s ostalima dijeli to da ne briše ovakve sadržaje, dajući doprinos plodnom bujanju mrzilačkih platformi, čiji su komentatori, što pokazuje i analiza njihovih Facebook profila, također izrazito međusobno povezani. Programer Filip Rodik i sam primjećuje da je rijedak slučaj da se komentatori fokusirani na širenje mržnje drže samo jedne Facebook stranice.
– Zanimljivo, nekima je pošlo za rukom na samo 16 analiziranih stranica ustaški pozdrav napisati preko sto puta, pri čemu taj sadržaj nije uklonjen sa stranica. To otvara pitanje politike administriranja tih stranica, jer teško je objasniti kako je administratorima Facebook stranice Večernjeg lista promaklo preko 5000 ustaških pozdrava – veli Rodik, podsjećajući na recentnu reakciju Željke Markić na gašenje Facebook profila portala Narod.hr.
– Iako je Markić krivnju za gašenje prebacila na lažne prijave neistomišljenika, činjenica je da 600 komentara koji sadrže ustaški pozdrav na Facebook profilu portala Narod.hr predstavlja kršenje uvjeta korištenja Facebooka kao društvene mreže. A toliko ih je samo u 2016. godini – kaže Rodik.
Unatoč enormnim količinama ovog kažnjivog uzvika, treba napomenuti kako je riječ tek o fragmentu stvarnog stanja: profili najvećih medijskih platformi, bez obzira na uređivačku politiku, tek se trebaju analizirati, bilo da je riječ o ovom ili drugim oblicima širenja mržnje i netrpeljivosti. Rodik dodaje da je dubljom analizom moguće pratiti tok argumenata i ideja od njihovog izvora do stranica na koje se s vremenom šire.
– Primjer je konstrukt ‘rodne ideologije’ koji u javni diskurs od 2012. godine, otkako postoji njihov Facebook profil, primarno gura Vigilare, a kasnije ga prihvaćaju i ostali – veli Rodik.
Što se tiče sankcioniranja ustaškog pozdrava na internetu, MUP je u posljednjih pet godina, za koje vrijeme je najmanje deset tisuća osoba barem jednom napisalo ZDS na Facebooku, zbog toga sankcionirao tek pet osoba. U isto vrijeme dok Plenkovićevo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću razmatra kolika je ‘delikatnost’ pozdrava u Jasenovcu, povodom 10. travnja on je afirmativno ispisan najmanje 200 puta na ovim platformama.