Odlukom sa zatvorene sjednice kojom je skinuta oznaka tajnosti s dijela Tuđmanove arhive na zahtjev guvernera HNB-a Borisa Vujčića, Vlada je prošlog tjedna ponovno otvorila pitanje dostupnosti povjerljivih dokumenata i transkripata prvog predsjednika Hrvatske, koji su bunkerirani u Hrvatskom državnom arhivu (HDA). Ujedno je ispod radara javnosti pokrenula proces imenovanja novih čuvara državnih tajni koji će predlagati skidanje oznaka tajnosti i određivati tko će od istraživača, povjesničara i znanstvenika imati uvid u mračne dokumente i transkripte hrvatskih vlastodržaca.
Naime, iako je javnosti objavljeno da je Vlada udovoljila Vujčićevu zahtjevu za uvid u dio Tuđmanove arhive zbog potrebe snimanja filma o 20-godišnjici uvođenja hrvatske nacionalne valute kune, s iste je zatvorene sjednice – i s potpisom ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića – poslan dopis nizu državnih institucija kojim se određuje imenovanje novih članova Povjerenstva za uvid i korištenje arhivskog gradiva označenog stupnjevima tajnosti. To će tijelo davati preporuke Vladi koje od tajnih dokumenata treba otvoriti javnosti, a koje i dalje valja čuvati u bunkerima Državnog arhiva.
Ispunivši najavu “o donošenju novih odluka o postupanju s klasificiranom (povjerljivom) građom”, nakon napisa “Novosti” koje su potkraj prošlog ljeta prve ušle u trezor s Tuđmanovom arhivom i objavile apel intelektualaca da se ona otvori, Vlada je tek nakon gotovo osam mjeseci, 16. travnja, donijela prijedlog “odluke o osnivanju Povjerenstva za uvid i korištenje arhivskog gradiva označenog stupnjevima tajnosti”, a koje je nastalo djelovanjem predsjednika Tuđmana, ali i djelovanjem tijela izvršne i zakonodavne vlasti Socijalističke Republike Hrvatske.
Uglavnom, tim se dopisom od Ureda predsjednika, Ministarstva pravosuđa, MORH-a, MUP-a, MVPEI-ja, ali i od ključnih igrača iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, SOA-e i Vojno-sigurnosne obavještajne agencije traži imenovanje članova Povjerenstva i, kako saznajemo, definiranje novih zadaća kako bi sustav omogućio transparentniji pristup i uvid zainteresiranima u povjerljivo gradivo. Zaključno, Povjerenstvo bi moralo brže i kvalitetnije odgovarati na zahtjeve za uvidom i deklasifikacijom tajnih dokumenata hrvatskih vlasti, prije i poslije Tuđmana.
Iako bi prema Zakonu o tajnosti podataka ključnu riječ u otvaranju javnosti i dalje imali obavještajci – pogotovu Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), krovno državno sigurnosno-obavještajno tijelo – novim prijedlogom odluke posebno je istaknuto i značenje civilnih institucija: Agencije za zaštitu osobnih podataka, ali i Hrvatskoga državnog arhiva. Iako najnoviji prijedlog Vlade još nije izašao u javnost, u Državnom arhivu potvrdili su njegov primitak.
- Dobili smo od Vlade prijedlog odluke o osnivanju novog Povjerenstva za gradivo označeno stupnjevima tajnosti. Kada bude osnovano, od njega očekujemo nove upute o korištenju tajnih dokumenata, ali i nove zadaće, pravila, postupke i način rada s takvim dokumentima – izjavila je za “Novosti” Vlatka Lemić, ravnateljica HDA-a.
Njezin ključni pomoćnik i savjetnik za informacijsku sigurnost Jozo Ivanović, koji je dosad usko surađivao s UVNS-om u Povjerenstvu za arhivu predsjednika Tuđmana, ističe da bi mandat novog Povjerenstva bio mnogo širi.
- To je pokušaj stvaranja uvjeta da dođe do napretka u deklasifikaciji, odnosno otvaranju dokumenata koji su dosad bili klasificirani kao tajni. Novo Povjerenstvo može biti od pomoći u smislu obavljanja određenih pripremnih radnji, ali nije riječ o novoj instituciji koja bi preuzela ulogu postojećih tijela. Jer ključnu ulogu po zakonu imaju vlasnici dokumenata i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. No ovo je ipak Povjerenstvo koje bi imalo inicijativu, odnosno koje bi moglo predlagati da se određena dokumentacija deklasificira ili da joj se smanji stupanj tajnosti bez posebnih zahtjeva – kaže Ivanović.
Dodaje da će se uskoro vidjeti hoće li Povjerenstvo biti nadležno u obimu u kojem je bilo prethodno ili će se ta nadležnost proširivati. Pritom će, očekivano, ključnu riječ najvjerojatnije ipak imati obavještajci, kao i dosad; konkretno Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), koji je izdavao sigurnosne certifikate za pristup zabranjenim arhivima i koji je, barem u Povjerenstvu za korištenje Tuđmanova arhiva, imao ključnu riječ preko njegova predsjednika Joška Badžima, bivšeg šefa analitike u UVNS-u i nekadašnjeg pomoćnika tadašnjeg ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA) Tomislava Karamarka.
Badžim je, prema medijskim napisima, smatran odgovornim za aferu prikupljanja kompromitirajućih dokaza na račun svjedoka optužbe u postupcima protiv tadašnjih haških optuženika, generala Ivana Čermaka, Mladena Markača i Ante Gotovine. Kao šef Povjerenstva, postao je poznat po lanjskoj odluci kojom je pristup Tuđmanovoj arhivi dopušten Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata na čelu s dr. Antom Nazorom i to za istraživanje o “okolnostima okupacije Vukovara”; istodobno, nije dopušten pristup očito nepodobnoj istraživačici Julijani Antić Brautović za potrebe doktorske disertacije o “trgovini” Prevlakom i istočnim dijelom Konavala.
Prema našim izvorima iz obavještajne zajednice, nakon tekstova u “Novostima” prošle jeseni, Joško Badžim bez objašnjenja je s mjesta šefa analitike u UVNS-u smijenjen na mjesto običnog analitičara, a uopće nije obaviješten o osnivanju novog Povjerenstva za uvid i korištenje arhivskog gradiva označenog stupnjevima tajnosti. Uglavnom, nova vlast odrekla se dosadašnjega ključnog obavještajca u novom Povjerenstvu, a pitanje je tko će biti njegov nasljednik.
Izvor: novosti