Ambicija Deng Honga bila je izgradnja grada unutar jedne zgrade. U rujnu prošle godine njegov san se ostvario. Izgrađen je New Century Global Centre u juogzapadnom gradu Chengduu.
Kineski mediji odmah su je nazvali najvećom zgradom na svijetu, piše The Economist. Između ostalog, zgrada ima 300 metara zatvorene plaže, stazu za skateboard i IMAX kino. No, Deng nije mogao nazočiti službenom otvaranju obzirom da je bio u pritvoru, pod optubom za korupcijski skandal, a cijeli je slučaj uključivao i bivšeg gradonačelnika Chengdua. Ovo nikako nije usamljen slučaj s obzirom na to da se u Kini velike, masivne zgrade doživljavaju kao stvar lokalnog prestiža. Prema podacima Vijeća za visoke zgrade, američke industrijske asocijacije, Kina ima oko 200 nebodera visine 250 metara, četiri puta više nego SAD.
Global Centre je neka vrsta spomenika sve većem segmentu neophodnog elementa ekonomskog razvoja – potrošnje.
Rast se više ne može oslanjati samo na infrastrukturne projekte. Kineski lideri žele da građani manje štede, a više troše. Lokalne sredine žele preslikati potrošački model koji vrijedi u velikim gradovima poput Pekinga, Šangaja, Guanghzoua i Shenzena. Zahvljajujući ogromnim Vladinim ulaganjima, smanjuje se razlika između bogatog istoka i slabije razvijenog zapada Kine.
Prema podacima Economist Intelligence Unita, prosječan BDP per capita krajem 90-ih godina iznosio je tek trećinu BDP-a per capita u zapadnim dijelovima Kine. Godine 2012. bio je već 50 posto iznad te razine što je i njegova najviša razina otkako je Kina započela ekonomske reforme krajem 70-ih godina.
Global Centre je svakako prava meka za lokalne šopingholičare. Ima 15 tisuća parking mjesta a neposredno uz njega je i linija metroa. No, stanovnici Chengdua radije voze automobile. U gradu je registrirano čak tri milijuna automobila, a samo u Pekingu ih ima više. Tijekom vikenda, divovski centar čini se pretijesan za sve koji bi ga željeli posjetiti.
No, i u Chengduu je vidljivo usporavanje. Prošle je godine njegov BDP porastao 10 posto, dva posto manje nego 2012. Na nacionalnoj razini, slika je još gora. Ove će godine kineski BDP porasti 7,5 posto, isto kao i lani, a daleko od dvoiznamenkastih skokova koji su obilježili prošlo desetljeće.
No, to ne znači da će potrošnja kućanstava pasti. Andy Rothman iz Matthews Asie, smatra da je Kina “najbolja potrošačka priča na planeti”. Maloprodaja je prošle godine skočila 11,5 posto u realnim brojkama, nakon rasta od 12,1 posto u 2012. godini. Potrošnja kućanstava dobro se drži, objašnjava Rothman, a samo investicije rastu po bržim stopama.
U pozadini ove priče događaju se društvene promjene. Global Centre nije izgrađen za “običnog” potrošača. Između ostalog, jedan od displaya u centru poziva klijente na kupnju luksuznih nekretnina na Tajlandu. Veliki dio ljudi koji žive u kineskim gradovima zapravo ne sudjeluje u “urbanoj potrošačkoj ekonomiji”, kaže Tom Miller, autor knjige “Kineska urbana milijarda”. Trećina stanovnika gradova su dojučerašnji seljaci. Oni čine oko 40 posto radne snage u gradovima i većinu radnika u tvornicama i uslužnim djelatnostima, a troše vrlo malo.
No, stvari se i ovdje mijenjaju, kaže Miller. Prošle je godine povećana minimalna plaća u nekoliko lokalnih sredina. To je bila dobra vijest za gradove poput Chengdua koji su profitirali od činjenice da poslodavci premještaju svoje poslove na zapad zbog nižih troškova radne snage. Prosječna je plaća radnika udvostručena u razdoblju između 2005. i 2011. i sad iznosi 2.050 juana (oko 322 dolara). No, još je mnogo posla ostalo da bi se spomenute migrante pretvorilo u potrošače.
Za početak, trebalo bi promijeniti uvjete ostvarivanja službene registracije kućanstva, tzv. hukou, koji im omogućuje pristup javnim uslugama i na taj način im oslobađa dio zarada koje mogu trošiti. Migranti iznadprosječno puno štede, vjerojatno kako bi nadoknadili nemogućnost pristupa javnim uslugama, poput zdravstva ili socijale. No, za većinu migranata hukou je tek daleki san. Većina ih zove mingong (seljački radnici) bez obzira na to koliko dugo žive u gradovima. To se odnosi i na njihovu djecu, čak i ako su rođenda u gradovima. Iz razloga načela jednakosti i ekonomskih prednosti, reforma hukoua postaje kineski imperativ.
Izvor: seebiz