Pametnome dosta

S političkim programima domaće političke stranke nikad nisu bile na ‘ti’. Uostalom, možda se drukčije i ne može: politička pragma, pokazalo se, kasnije obično posve pojede politički program i ideje, ma koliko oni dobri ili obećavajući bili.

No vrlo ambiciozno u programskom smislu krenula je nova politička inicijativa Pametno, koja kao politička stranka postoji od prošlog ljeta i zasad djeluje iz splitskog središta. Posljednje ankete daju im dva posto, priključile su im se i neke od prominentnijih javnih ličnosti, poput Vlatka Silobrčića, a u svojim bi redovima rado vidjeli i voditelja kurikularne reforme Borisa Jokića, novinarku Mirjanu Rakić ili ekonomiste Martinu Dalić i Velimira Šonju.

Prvo što u programu upada u oči jest da se odlučno zalažu za politiku depolitizacije. Ideja nije nova i Pametno kao još jedna domaća inačica trećeg puta (ni lijevo ni desno), zbog čega ih neki već zovu Most 2.0, želi promovirati napuštanje klasičnog političkog odlučivanja zarad pokušaja da se javno upravljanje ostvari fuzioniranjem tradicionalnog ekonomskog menadžmenta s tzv. novim kreativnim inicijativama. Ništa dakle što nismo imali priliku vidjeti recimo u blerističkom trećem putu otprije dvadeset godina u Velikoj Britaniji. Ne treba ni reći da se iza ovakvog specijalističkog tipa rukovođenja državom zapravo kriju velike mogućnosti da se sve nepopularne mjere, koje će biti neophodno provesti, što znaju i u stranci Pametno, opravdaju ekspertizom i signalima s tržišta koji se, jelte, nikako ne smiju zanemariti.

‘Srebrna ekonomija’ ne govori o dodatnom eksploatiranju umirovljenika. Ona govori o starijoj populaciji koja živi sve dulje u sve boljem zdravlju, pa može biti aktivna ako to želi. Osobito na privatnom tržištu, gdje dob zaista nije važna – kaže Marijana Puljak

Jedna točka programa posebno nas je zaintrigirala. Naime ideja da se ljudi u trećoj životnoj dobi na neki način vrate u radni pogon, na tržište rada i među radnu populaciju. Ta, kako je nazivaju, ‘srebrna ekonomija’ ili ekonomija ‘50 plus’ trebala bi rasteretiti socijalne transfere prema seniorima u društvu i pokušati revitalizirati kućne budžete penzionerskim dodatnim radom. Nismo dosad naišli na tako nešto u političkim programima, pa smo predsjednicu stranke Pametno Marijanu Puljak upitali ne čini li im se da je penzionerima mjesto na zasluženom odmoru nakon cijele karijere, a ne da ih se još dodatno eksploatira.

– ‘Srebrna ekonomija’ ne govori o dodatnom eksploatiranju umirovljenika. Ona govori o starijoj populaciji koja živi sve dulje u sve boljem zdravlju, pa može biti aktivna ako to želi. Osobito na privatnom tržištu, gdje dob zaista nije važna. Njihova aktivnost je izvrsna za njih i korisna za društvo u cjelini. Fleksibilni oblici rada na određeni broj sati, rad od kuće i slično mogu potaknuti produljenje njihove radne aktivnosti – kaže Marijana Puljak.

– S druge strane ‘srebrna ekonomija’ govori o tome da zbog duljeg životnog vijeka postojeće usluge i proizvode treba prilagoditi, inovirati ili ponuditi nešto sasvim novo jer je potražnja za uslugama i proizvodima drugačija za njihovu dob u odnosu na druge dobne skupine, a ujedno stalno raste jer ljudi dulje žive. Naše je mišljenje da je odlazak u prijevremenu mirovinu najslabije rješenje i za pojedince i za društvo. Produljenje radnog vijeka po zakonu se planira uvesti postepeno i taj plan prati europske trendove. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je da bilježimo najkraći radni vijek u odnosu na druge europske zemlje – dodaje predsjednica stranke.

Osim s fleksibilnim umirovljenicima, Pametno inovira i na planu obrazovanja: imaju ideju da centraliziraju sveučilišta i da njegovim sastavnicama, dakle pojedinim fakultetima, oduzmu pravni subjektivitet, kako bi cijela stvar funkcionirala efikasnije, brže, djelotvornije, uspješnije itd. Nama to sliči na holdingizaciju sveučilišta, no Puljak to vidi drugačije.

– Ne radi se ni o kakvoj centralizaciji sveučilišta, nego predlažemo da se sveučilišta integriraju na način da se koherentnije, transparentnije i učinkovitije raspolaže sredstvima, kadrovima, upisnim politikama i drugim resursima. Time se dokazano postiže veća kvaliteta i znanstvenog i nastavnog rada, pa i veće razine autonomije upravljanja, ali i veća odgovornost i javna odgovornost (accountability) sveučilišta – ističe.

– Smatramo da se izborom čelnika institucija iz redova međunarodno priznatih stručnjaka, kako u akademskoj tako i u upravljačkoj sferi, bez mogućnosti uplitanja politike, te autonomnim internim uređenjem uz transparentne mehanizme nadzora rezultata rada, omogućava daljnja profilacija naših sveučilišta kao ravnopravnih dionika europskog prostora znanosti i visokog obrazovanja. Tako će se visokoškolsko obrazovanje uskladiti s društvenim i potrebama samih studenata za razvojem svih svojih potencijala, uz jačanje STEM, ali i jednakovrijednih društvenih i humanističkih znanja i kompetencija, uz istovremeno povezivanje sveučilišta s potrebama gospodarskog i društvenog razvoja – zaključuje Puljak.

Prema zamislima ljudi iz Pametnog, visokim školstvom valja ravnati isključivo po načelima meritokracije i kompeticije, osim stimuliranja STEM-a (kratica za područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike), valja nagrađivati nadarene, privlačiti strane talente, zadržavati vlastite, penalizirati manje uspješne, đake i studente učiniti još mobilnijima, a one koji na sve ovo ne stignu – tko im je kriv!

Što se tiče ekonomskog dijela, stranka Pametno zagovara daljnju privatizaciju i to kroz inicijalne ponude, glavne menadžere u javnim firma birali bi head hunteri, bonusi bi im bili kontrolirani, kao i mandati, a preduvjet za novu ekonomiju je reforma svega postojećeg – pravosuđa, školstva, javne uprave, lokalne uprave i zdravstva.

Program je to dakle po kojem bismo svi trebali učiti do smrti, raditi do smrti, biti stalno konkurentni, proreformski raspoloženi, izvrsni, inovativni, nepolitizirani, kompetentni, talentirani, nepotkupljivi, nekorumpabilni, odgovorni, transparentni, fleksibilni…