Žene se češće zapošljavaju na određeno vrijeme, a kad zatrudne nerijetko im se ne produžuje ugovor ili bivaju vraćene na niže mjesto od onog na kojem su bile prije.
„Zakonski okviri koji uređuju prava trudnica dosad su bili izvrsno uređeni, ali samo za žene koje su zaposlene na neodređeno. Zbog toga poslodavci žene češće zapošljavaju na određeno“, kaže sindikalistkinja Katarina Perković, koja se ženskim radnim pravima bavi već dugi niz godina. Njenu tezu potvrđuje i istraživanje „Položaj trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada“, koje je uredila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
PROMAŠENE POLITIKE I SJEME RAZDORA: Državni službenici izloženi su hajkama i verbalnom linču!
Od novozaposlenih žena u 2011. godini, iz tog istraživanja provedenog na uzorku od 937 ispitanica, njih samo 8,4 posto bilo je zaposleno na neodređeno vrijeme, dok je kod muškaraca taj udio iznosio gotovo dvostruko više. Samo u 2012. godini, prema podacima udruge RODA, 92 posto novopotpisanih ugovora bili su ugovori na određeno vrijeme.
“Trudna žena ili žena s malim djetetom u očima poslodavca predstavlja teret” (FOTO: runrun.es)
„Ugovori na određeno produljuju se u nedogled, iako to zakonom nije dopušteno. Kada sazna za trudnoću ili kada se žena vrati s rodiljnog dopusta, poslodavac joj često ne produlji ugovor, a ako to i učini, mijenja uvjete ugovora stavljajući ženu u nepovoljniji položaj”, govori Branka Mrzić Jagatić o iskustvima na koja nailazi radeći u udruzi RODA, dodajući kako trudna žena ili žena s malim djetetom u očima poslodavca predstavlja teret, čak i kada je riječ o državi.
„Svjesna sam činjenice da poslodavac nije dužan produžiti ugovor na određeno ženi, koja je na rodiljnom dopustu i takav postupak mog poslodavca nije me pretjerano iznenadio… Naime, moj poslodavac – jedna od institucija u sustavu državne uprave, takvu praksu produživanja ugovora na određeno u nedogled te otkazivanja takvih ugovora ženama, koje su na porodiljnom provodi već duži niz godina. Iako sam ja radila bez prekida šest godina za istog poslodavca i na istom radnom mjestu, niti jedan zakon me nije zaštitio od prekida radnog odnosa bar do isteka porodiljnog dopusta“, samo je jedan od primjera iz “Antidiskriminacijskog vodiča za trudnice i majke na tržištu rada”, koji je izradila udruga RODA.
Ekonomistkinja Maja Pranjić slično je prošla radeći u privatnom sektoru. Kad je ostala trudna 2008. godine, radila je u Raiffeisen banci. Imala je ugovor na određeno vrijeme u trajanju od šest mjeseci. Zbog toga što je morala čuvati trudnoću u 6. mjesecu otvorila je porodiljni, a u kadrovskoj službi su joj otvoreno rekli kako joj neće produžiti ugovor. To je bila prva zakonom dopuštena diskriminacija s kojom se susrela zbog odluke da postane majka. Kad je dijete imalo četiri mjeseci, počela je slati nove molbe za posao.
Maja Pranjić iskusila je zakonom dopuštenu diskriminaciju zbog svoje odluke da postane majka (FOTO: Privatni album)
„Javila sam se na natječaj za posao referenta u Podravskoj banci. Tad mi je dijete već imalo šest mjeseci. Bila sam pozvana na razgovor. Kad sam ušla u banku, prvo sam primijetila većinu muškog kadra. Na samom intervjuu sa mnom su razgovarali dvoje muškaraca i jedna žena. Razgovor je odlično tekao, sve do trenutka kad su me pitali koliko mi je dijete staro. Kad sam im odgovorila, iduće pitanje je bilo da li bi mi bio problem otići u Split u poslovnicu na tri mjeseca, iako je u natječaju stajalo da se traži referent za područje grada Zagreba. Nakon toga nisu mi se više javljali“, priča Maja koja je zbog ove diskriminacije mogla potražiti zaštitu.
„Žao mi što nisam bila spremna na to pa se nisam niti pripremila. Ali, to su situacije koje nisam ni slutila. Inače bi ih snimila“, kaže nam Maja. Praksa ispitivanja žena prilikom razgovora za posao o njihovom bračnom statusu ili planiranju obitelji, sudeći prema podacima iz gore spomenutog istraživanja nisu rijetki, iako su Zakonom o radu kažnjivi novčanim iznosom od 31 do 60 tisuća kuna. Čak 33 posto žena izjavilo je kako je u trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo nepovoljnom postupanju od strane poslodavca zbog svoje trudnoće, odnosno korištenja rodiljnih prava.
„Žene ili ne znaju za svoja prava ili se boje dugotrajnih sudskih postupaka“, objašnjava Branka Mrzić Jagatić.
“Ukoliko odluče postati majke, novim prijedlogom zakonskog okvira bit će još nesigurnije” (FOTO: Novilist.hr)
Nezavidan položaj žena na tržištu rada prema novom prijedlogu Zakona o radu zbog kojeg prosvjeduju sindikati dodatno će se radikalno pogoršati. Zapošljavanje na određeno, koje za žene predstavlja golemi rizik ukoliko se odluče postati majke, novim prijedlogom zakonskog okvira bit će još fleksibilnije, no ni radnice na neodređeno neće više biti sigurne.
„U svjetlu strategije države kojoj je cilj fleksibilizacija rada i uvođenje agencijskog rada, položaj žena znatno se pogoršava“, kaže Katarina Perković upozoravajući na prijedlog u Zakonu o radu Hrvatske udruge poslodavaca da se prilikom likvidacije tvrtke prava trudnica zaposlenih na neodređeno ne moraju poštovati.
„U praksi to znači da poslodavac nakon što provede postupak likvidacije, otvara novu tvrtku, zapošljava ostale radnike, ali ne i trudnice. Ovakvom zakonskom odredbom otvaraju se vrata zloupotrebama, manipulaciji i zastrašivanju radnika/ca samim činom što je poslodavac pokrenuo postupak likvidacije“, kaže Perković.
Uz povećanje radnog tjedna i prekovremenih radnih sati, s 40 sati rada i osam sati prekovremenih na ukupno 56, odnosno 60 u nekim slučajevima za majke to je još jedan dodatni udar pa i ne čudi što podaci o broju rođene djece iz dana u dan bivaju sve manji.