Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja u povodu obljetnice stupanja na snagu Ustava i osnutka Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine. Odlukom Skupštine dan zdravlja se u cijelom svijetu obilježava od 1950. godine i tema koja se godišnje odabire ističe jedno prioritetno područje javnog zdravlja te se na svjetskoj razini stvara prilika za ciljane aktivnosti koje mogu dovesti do boljeg zdravlja ljudi.
Tema ovogodišnjeg dana zdravlja su zarazne bolesti koje prenose vektori odnosno transmisivne zarazne bolesti i popraćena je sloganom „Mala stvorenja, velika prijetnja“. Zarazne bolesti koje prenose vektori ubiju godišnje u svijetu više od milijun ljudi i danas je više od pola svjetske populacije pod rizikom obolijevanja, a 77000 Europljana svake godine oboli od ovih bolesti.
Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i rasprostranjenosti zaraznih bolesti kao i praćenje čimbenika rizika za njihovu pojavu. Kod transmisivnih zaraznih bolesti povijesno iskustvo pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da se organiziranim akcijama zajednice i intervencijama u okoliš neke od njih mogu eliminirati iz pojedinih geografskih područja (npr. eliminacija malarije u Europi dezinsekcijom sa svođenjem vektora malaričnog komarca na kritično nisku razinu i onemogućavanje prijenosa uzročnika kroz određeno razdoblje. U ovim se akcijama istaknuo hrvatski parazitolog i malariolog prof.dr. Branimir Richter). Prva pandemija kuge u Europi u 6. stoljeću za pedeset godina pokosila je oko 100 miliona ljudi, druga pandemija iste bolesti u šesnaestom stoljeću odnijela je 50 miliona ljudi – što znači da je u tadašnjim europskim zemljama od kuge umro svaki četvrti stanovnik. Stalni pratilac stradanja čovječanstva i nesreća ratovanja bio je pjegavi tifus. Zbog toga je proglašen jednom od najopasnijih ratnih zaraza. Prvi zapisi o povremenim epidemijama malarije potječu iz drevne Kine 2700 godina prije nove ere, vjeruje se kako je malarija zaslužna za pad moći rimskoga carstva – ona je i danas u najsiromašnijim dijelovima svijeta masovna pojava od koje obolijeva 200-300 miliona ljudi, od kojih približno milion ljudi umre – posebno afričke djece do pet godina starosti. U Europi i Sjevernoj Americi malarija je bila endemska bolest do polovine 20. stoljeća, a danas se u Europu importira dolaskom inficiranih ljudi iz tropskih krajeva.
Svijet je suočen s pojavom novih naglo izbijajućih zaraznih bolesti tzv. ‘emergentnih’ bolesti te s iznenadnim povratkom nekih starih, već pomalo zaboravljenih, ali s novim osobinama tzv. ‘reemergentne’ bolesti što mogu izazivati vrlo visok morbiditet i smrtnost ljudi.
Ovogodišnja kampanja u povodu obilježavanja dana zdravlja ima za cilj podići globalno svijest o opasnostima koje nose zarazne bolesti čije uzročnike prenose vektori. Vektori (komarci, krpelji, nevidi -papatači, muhe, buhe i sl.) su prenositelji različitih uzročnika bolesti s jedne zaražene osobe na drugu ili sa zaražene životinje na čovjeka. Vektor u epidemiologiji predstavlja organizam koji ne uzrokuje bolest već samo prenosi uzročnika zarazne bolesti s jednog domaćina na drugoga.
Temeljem iskustva eradikacije malarije, suzbijanja tuberkuloze i malarije, kontrole epidemije HIV/AIDS-a Svjetska zdravstvena organizacija pokreće kampanje što imaju za cilj potaknuti zajednice i pojedince o nužnosti poduzimanja određenih mjera kako bi se ljudi zaštitili. (Nastoji se senzibilizirati javnost na problem, educirati najšire slojeve, istaknuti važnost provedbe mjera osobne zaštite, cijepljenja protiv bolesti za koje postoje učinkovita cjepiva, provođenje kemoprofilakse tj. uzimanja određenih lijekova preventivno – posebno kod odlaska u neke dijelove svijeta gdje je npr. malarija endemska bolest i provođenje odgovarajućeg nadzora). Svjetska zdravstvena organizacija stoga poziva ljude: poduzmite jednostavne mjere da zaštitite sebe ili svoju obitelj kao npr. uklonite vode stajaćice sa mjesta na kojima se komarci razmnožavaju (stare posude, lončanice, korištene automobilske gume…), koristite sredstva koja odbijaju insekte (repelente), prikladnu odjeću dugih rukava i hlača, ugradite komarnike (mreže na prozore), a kod odlaska u neke krajeve obvezno se cijepite protiv određenih patogena kako je to propisano međunarodnim sanitarnim propisima (npr. protiv žute groznice i sl.).
Transmisivne bolesti su vrlo učestale u svijetu uzrokujući smrti stanovnika u tropskim i suptropskim područjima te vode u njihovo gospodarsko zaostajanje. Zbog čestih migracija ljudi, suvremenog prometa, globalizacije – u kojoj se tijekom par dana može otići i vratiti iz najudaljenijih dijelova svijeta – ove se bolesti s lakoćom prenose u krajeve gdje su bile nepoznate.
Što su uzročnici bolesti prenosivih vektorima
Vektorske zarazne bolesti izazva više vrsta virusa (Žuta groznica, groznica zapadnog Nila, Denga, Zika groznica, Papatači groznica, Krimska-Kongo hemoragijska groznica, Krpeljni meningoencefalitis, Japanski encefalitis i druge). Njihovi su uzročnici i mikroorganizmi naziva rikecije (Pjegavi tifus, Brill-Zinnsserova bolest, Rovovska groznica..), različite vrste protozoa (Malarija, Babezioza, Lišmanijaza, Tripanozomijaza), zatim različite bakterije (Kuga, Borelioza/lajmska bolest), te napokon helminti (Filarijaza). Transmisivne zarazne bolesti su obavezno vektorske (kada je u prijenosu uzročnika vektor jedini put u prirodi (npr. pjegavi tifus, malarija, borelioza/lajmska bolest); bolesti mogu biti dominantno vektorske gdje vektorski put prevladava, ali se u određenim okolnostima uzročnici mogu i drugačije prenijeti (npr. Krimska – Kongo hemoragijska groznica dominantno se prenosi krpeljima, ali može i kontaktom s krvlju oboljele osobe). Također se kuga, u prirodnim žarištima prenosi preko štakorske buhe (ali kada dođe do razvoja plućne kuge, uzročnik se prenosi aerosolima između ljudi, bez prisutnosti vektora). Određene zarazne bolesti mogu biti fakultativno (alternativno) vektorske bolesti – kod kojih je vektorski prijenos jedan od putova prenošenja u prirodnim žarištima iako su za čovjeka mnogo značajniji npr. aerogeni, alimentarni ili kontaktni put ( Q–groznica, tularemija)
Cilj: bolja zaštita od vektorskih bolesti
Kampanja Svjetske zdravstvene organizacije ima za cilj podizanje svijesti o opasnosti od vektora i bolesti koje oni prenose te poduzimanja mjera zaštite. Cilj je sprječavanje pojave bolesti putem pripreme, edukacije, mjera osobne zaštite, cijepljenja, kemoprofilakse i nadzora. U zemljama u kojima su bolesti prenosive vektorima javnozdravstveni problem ministarstva zdravlja tih zemalja donose mjere za poboljšanje zaštite zdravlja populacije, a u zemljama gdje se ove bolesti prijetnja u nastajanju zdravstvene vlasti rade na zaštiti okoliša i poboljšavaju integralni nadzor i kontrolu vektora te poduzimaju mjere kako bi spriječili njihovo širenje. Među najbrže rastuće virusne bolesti prenosive vektorima ubraja se denga vrućica, s povećanjem učestalosti oko 30 puta tijekom posljednjih 50 godina. Jednako tako na Zapadnoj Zemljinoj hemisferi nije bilo vrućice Zapadnog Nila. Pojavila se epidemijski u New York-u 1999. godine i od tada proširila na 48 saveznih država. Dok u širenju denga vrućice važnu ulogu imaju određene vrste komaraca roda Aedes, u širenju vrućice zapadnog Nila veliko značenje ima nalaz virusa u glavnim domaćinima (u ovom slučaju nekim vrstama ptica) na kojima ženke komaraca sišu krv, inficiraju se i dalje prenose (čine transmisiju) uzročnika na čovjeka ili domaće životinje). Godine 2007. usporedo sa širenjem komaraca roda Aedes javila se virusna bolest Chikungunya u sjeveroistočnim dijelovima Italije s preko 200 oboljelih ljudi. Nema specifičnog lijeka za oboljele i kontrola vektora komaraca za sada je najučinkovitiji način kontrole širenja bolesti.
Epidemiološke karakteristike bolesti prenosivih vektorima u Hrvatskoj
Na području Republike Hrvatske odnedavno su u priobalju zabilježeni slučajevi Denga groznice, koju uz još neke druge bolesti prenose i azijski tigrasti komarci (Aedes albopictus) što su se iz susjedstva proširili na hrvatsko priobalje.
Prije dvije godine su se najprije na sjeveroistoku (u Slavoniji i Srijemu), a lane i u ostatku kontinentalnog dijela Hrvatske pojavili bolesnici od groznice Zapadnog Nila. Uzročnika i ove bolesti prenose sa njihovih glavnih domaćina ptica komarci roda Culex. Od kada smo svjedoci ovih pojava komarci u našoj zemlji nisu više samo dosadni, uznemirujući napasnici tj. molestanti što ljude ometaju u aktivnostima nego i potencijalni vektori zaraznih bolesti koje društvena zajednica treba organizirano suzbijati, a ljudi se trebaju zaštiti od njihovog uboda.
Sredinom prošloga stoljeća započeli su i u nas opisi prirodno žarišnih zoonoza tj. bolesti koje se prenose krpeljima kao što je bakterijska bolest borelioza, koja je jedna od najrasprostranjenijih zoonoza, te virusna bolest Krpeljni meningoencefalitis.
Može se zaključiti kako je kontrola vektora od neprocjenjive vrijednosti u prevenciji i kontroli bolesti koje prenose vektori, a one čine 16% globalnog tereta zaraznih bolesti i zato ovu temu u povodu Svjetskog dana zdravlja prati slogan koji opisuje vektore: mala stvorenja – VELIKA PRIJETNJA!
Doc.dr.sc. Marica Miletić-Medved, dr.med, spec.epidemiolog
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,
Služba za epidemiologiju i javno zdravstvo
http://www.youtube.com/watch?v=LutGFrwysRI&feature=youtu.be
